facebook
Twitter
Instagram

SoundGuardian

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž #
Bowie: Život u slikama

Bookmark

Data

Released 2021
Format Albumi
Vrsta Beletristika
Dodano Četvrtak, 23 Rujan 2021
Žanr Književnost
Broj diskova 168
Edition date 2021
Država Hrvatska
Etiketa Iris Illyrica
Catalog Number 978-953-8169-37-3
Edition details sa španjolskog prevela: Ivana Glavaš Bakija; format: 16 cm x 23 cm, uvez: tvrdi
Tags Maria Hesse Fran Ruiz Ivana Glavaš Bakija Iris Illyrica

Review

Malo je reći da je individuu poput Davida Bowieja komplicirano predočiti riječima. Štoviše, čak i najvjernijim obožavateljima, dobar dio Bowiejevog ega i superega ostaje misterij. Razlog tomu je činjenica da je David Bowie nerado odavao detalje iz svog privatnog života. U najraskalašenijem razdoblju svoje karijere, tijekom sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća, utjelovio je i na pozornici predstavljao brojne ličnosti poput megapopularnog Ziggyja Stardusta, Aladdina Sanea, Halloween Jacka i Thin White Dukea („Mršavog Bijelog Vojvode“) što u svrhu sinestezije s glazbenim izričajem određene faze, što zato jer je prerušavanjem mogao publici predočiti sebe kakvim je u datom trenutku želio, što zato jer je jednostavno mogao. Jednom je prilikom Bowie duhovito izjavio „toliko sam puta promijenio svoj imidž da negiram da sam izvorno bio pretila Korejanka.“ ili, kako stoji na samom početku predmeta ove recenzije: „kad pomisliš da si dokučio što se to krije iza mog lika, već sam postao netko drugi.“

U uvodnoj riječi knjige Fran Ruiz, biograf, autor za „Cultural Use Manual“ te profesor povijesti i geografije iz Málage, i María Hesse, autorica i ilustratorica, Bowieja nazivaju „čarobnjakom kreacije i prerušavanja“ te najavljuju kako su, u svrhu podrobnijeg opisivanja njegovog lika i djela, odlučili zauzeti istu perspektivu. Najvjerojatnije je upravo to uz gore navedene činjenice razlog zašto „Bowie: Život u slikama“ nije tipična biografija već su crtice iz Bowiejeva života isprepletene fikcionaliziranim elementima znanstvene fantastike. Tako se u knjizi često spominju vanzemaljci kakve je Bowie znao utkati u svoje stihove, ali i utjeloviti na filmskom platnu (Thomas Newton u Roegovom „Čovjeku koji je pao na Zemlju“) kao i ostali kozmički motivi. Autorski dvojac u uvodnom dijelu također napominje da ih je „njihov junak podučio da prikazivanje stvarnosti samo iz jednog ugla, koliko god namjere bile iskrene, može biti pogrešnije od fragmentarnog i višeznačnog“ te su se na taj način odrekli odgovornosti i dali si za pravo da priču o jednom od najutjecajnijih umjetnika dvadesetoga stoljeća začine kako im odgovara i, suštinski, kako žele.

„Bowie: Život u slikama“ kronološki prati Bowiejev cjelokupan boravak na Zemlji i opisuje događaje, uspone i padove te umjetnička djela koja su ga obilježila. Stil pisanja u „ich formi“ u čitatelju pobudi osjećaj intimnosti i empatije te dijaloga pri kojem svijetom pop kulture tijekom desetljeća dvadesetog i početka ovoga stoljeća mogu prošetati u cipelama velike rock zvijezde. Autori su htjeli da čitatelji to osjete jer „osjećaj nikad ne laže“. Dodatna doza simpatije kao i estetska razina sinestezije slike i priče ovog djela postiže se ilustracijama Maríe Hesse koje ponekad jednostavno dočaravaju stil određenog vremenskog razdoblja i Bowiejeve faze u istom, a ponekad služe za dočaravanje emocije, scene ili odnosa. Čitatelj u ovoj knjizi može naći cjelovitu priču o životu Davida Roberta Jonesa, rođenju Davida Bowieja i njegovom usponu ka cjelovitom i svestranom umjetniku. Glazbeniku, glumcu, slikaru. Od odrastanja u obitelji Jones, ranom afinitetu prema znanstvenoj fantastici, prvom doticaju s glazbom Little Richarda koja je bila jedna od glavnih putokaza na Bowiejevom životnom putu, odnosu s bratom Terryjem i početkom glazbene karijere u grupi Kon-rads s prijateljem Georgeom Underwoodom, obiteljskom prokletstvu shizofrenije i Bowiejevom pogledu na tu mentalnu pošast, početku samostalne karijere, probijanju na sam vrh, prekretnicama tijekom sedamdesetih stjecanjem prijateljstva i poznanstva s brojnim glazbenicima poput Iggyja Popa, Loua Reeda, Freddieja Mercuryja i drugih, gubitku autorskih prava na vlastita djela u korist menadžera Tonyja Defriesa, ljubavima i avanturama, roditeljstvu, prijateljstvu, kazališnoj, filmskoj i likovnoj karijeri, pa sve do bolesti, povlačenja u sigurnost vlastitog doma i obitelji, nadoknađivanju „izgubljenog“ i, naposlijetku, napuštanje ovoga svijeta. Ovo „kratko, ali slatko“ djelo u punom smislu te fraze izvrsna je početnica za upoznavanje pojedinca bilo kojeg uzrasta s genijalnim umom koji je utjecao na mnoge, njegovim pogledom na umjetnost kao takvu, eksperimentiranje poznatim pravcima koji su naizgled nespojivi (ili vrlo teško spojivi), i ohrabrenje da živimo život kakav želimo živjeti. Na kraju krajeva, i sami autori na početku djela kažu: „želimo ti da uživaš u ovoj knjizi i da uz njezinu pomoć bolje upoznaš Bowieja. Kad završiš s čitanjem, možda ćeš poželjeti poslušati neki dobar album.“ I upravo to je najbolja motivacija za shvaćanje genijalnog Davida Bowieja – kroz njegovu glazbu koja je u više navrata bila ispred svog vremena. Širok spektar interpretacije iste daje slušatelju moć da sagleda širu sliku svijeta. U sklopu serijala „Život u slikama“ osim priče o Bowieju, koju preporučam svakome koga zanima tko je bio David Bowie kroz sve periode njegova života, izdane su i priče o Fridi Kahlo i Marilyn Monroe koje, nakon iskustva čitanja ovog djela, definitivno namjeravam proučiti.

Juraj Dukić Hrvoić

Hits 263

Posljednje predstavljeni jazz albumi

Posljednja 102 albuma