A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž #
Album na dan

Bookmark

Data

Released 2024
Format Albumi
Vrsta / Glazbeni vodič
Dodano Petak, 24 Svibanj 2024
Žanr Književnost
Edition date 2024
Država Hrvatska
Etiketa Buddha Bar
Catalog Number 9789535090205
Edition details broj stranica: 480, format: 21x21, uvez: meki, koautori: Velimir Grgić / Dino Milić-Jakovlić / Marko Smiljić / Zoran Stajčić / Bojan Mandić
Tags Ivan Palijan Buddha Bar

Review

Od trenutka kad sam prihvatio napisati recenziju knjige "Album na dan" trebalo mi je biti jasno da to neće biti nimalo lak zadatak. A od trenutka kad je knjiga stigla dostavom na moju adresu znao sam da će definitivno biti tako. S obzirom na to da se smatram prilično velikim audiofilom i poznavateljem pop-rock kulture, ali i knjigoljupcem istovremeno, prihvatio sam izazov objeručke.

Knjiga je raspakirana i krećemo od samih korica. U startu moram primjetiti da sam očekivao možda malo veću dimenziju knjige i tvrde korice. Sama knjiga je formata 21 x 21 cm, mekog uveza, s 480 stranica u boji. Već je to dovoljno za ozbiljan respekt oko truda koji je uložen u same stranice. Na samoj naslovnici nalazi se naravno naslov knjige i popis autora na čelu s Ivanom Palijanom. Zanimljivo vizualno rješenje naslovnice koja izgleda poput kakvog pop-art stripa ili karikature tjera vas da prepoznajete i otkrivate autore i albume zastupljene u knjizi. Knjigu je ilustrirao Tihomir Tikulin Tico, grafički oblikovao Tomislav Šiptar, a lektorirala Sunčana Ložnjak. Rad na knjizi je potrajao destak godina, kako kaže Palijan, a u izboru se našlo 3000 albuma od kojih su kasnije odabrani oni koji će završiti u knjizi.

Kako bi odredili koji su najvažniji albumi popularne glazbe autori knjige su koristili pet kriterija: prodaju albuma, ocjene kritičara, broj pojavljivanja na listama najboljih albuma, ocjene fanova i koliko primjeraka albuma fanovi imaju u svojim kolekcijama. Ivan Palijan dodatno objašnjava kriterije po kojima su albumi odabrani: Ovih pet kriterija – prodaja/slušanost albuma, ocjena kritičara, broj pojavljivanja na listama najboljih albuma, koliko ljudi ima ili želi taj album u svojoj kolekciji te kako ih vrednuju – stvorilo je pet ocjena od 0,00 do 10,00 (da, na dvije decimale). Unutar svakog kriterija albumi su dobivali vrijednost prema najvećoj ocjeni 10,00, a svi ostali onda njezin djelić. Od pet vrijednosti koje je svaki album dobio uzeo sam medijan koji sam modificirao svojom ocjenom albuma (na dvije decimale) i dobio vrijednost koju sam dodijelio albumu, a koja je onda odredila njegov položaj na listi.

U osnovi sam koristio temeljno polazište teorije recepcije koja zauzima stav da je, u ovom slučaju, slušatelj onaj koji je glavni akter u komunikaciji između autora i njega, a koja se odvija putem glazbenog djela. Za mene to ima smisla, pogotovo u popularnoj kulturi jer je prije svega namijenjena konzumaciji od strane masovne publike. Vrednovati je isključivo prema umjetničkim i estetskim kriterijima kritičara i teoretičara znači propuštati njezin važan dio. Ova kombinacija kriterija dala je listu albuma koji su zaista važni jer su morali dobiti visoke ocjene iz barem triju kriterija koji potvrđuju njihovu bezvremenost i, još važnije, potvrđuju njihovu relevantnost u ovom trenutku, što znači da su slušani i važni. Na listi su se zato našli i albumi izvođača koji se obično ne nalaze na listama najboljih svih vremena – primjerice „Fallen“ Evanescencea, „The Resistance“ Musea, „X&Y“ Coldplaya, „The Black Parade“ My Chemical Romancea i „Meteora“ Linkin Parka – ali svi su oni bili važan dio pop-kulture u svome trenutku, a slušaju se i danas. Stoga su važni i zaslužuju da se o njima razgovara.

To ne znači da je lista puna naslova primarno komercijalne vrijednosti. Albumi visoke umjetničke ili začudne vrijednosti koji su pomaknuli ono što smatramo pojmom „popularna glazba“ – poput „Ys“ Joanne Newsom, „We’re Only in It for the Money“ Mothers of Invention Franka Zappe, „Trout Mask Replica“ Captain Beefhearta and His Magic Banda i „Let England Shake“ PJ Harvey – izuzetno su važan dio ove knjige jer nam pokazuju da nikada ne možemo zaključiti kako smo već sve čuli i da se u popularnoj glazbi ne može više napraviti ništa novo ni zanimljivo. Recimo, tinejdžerice poput Billie Eilish ne snimaju više dance poskočice, nego albume pune mračnih i intimnih priča na pop melodijama produciranim da tako ne zvuče, s gomilama utjecaja iz svega što je dosad u glazbi napravljeno.

53742161293 b904267851 o

U ovoj knjizi doista imamo sve, svi veliki klasični albumi naših očeva i baka su ovdje – Beatlesi, Dylan, Stonesi, Pink Floyd, Bowie, Neil Young – dok najviše albuma u knjizi imaju Radiohead, a među najzastupljenijima je i Kanye West. Knjigu započinjemo krajem 1950-ih s albumima Franka Sinatre, a završavamo s Taylor Swift, koja je 2020., s početkom pandemije, počela biti zanimljiva i pretvorila se u globalnu ikonu. I to ne samo pop zvijezdu, već nas je natjerala da je percipiramo kao neovisnu umjetnicu koja se opire glazbenoj industriji i sama odlučuje što i kako radi. I pritom zarađuje više od svih ostalih te vuče tu industriju prema naprijed. Krajem 2023. godine glazbena industrija je pogonjena streamingom i raste; prema zadnjim pokazateljima će u pet godina narasti s 28.29 milijardi USD na 42.62 milijarde. Rast prihoda nije samo od streaminga, nego od visokih cijena ulaznica za koncerte, ali i od kupovine fizičkih nosača zvuka. Prodaja albuma na vinilu nadmašila je prodaju CD-ova, a prodaja jednih i drugih raste. Ovo je stoga uzbudljivo vrijeme za svakoga tko voli i sluša glazbu – sve se čini dostupnim, reizdanja starijih albuma u prodaji često nadmašuju nova izdanja, a glazba 1980-ih i 1990-ih i dalje predstavlja jedan od vodećih segmenata na streaming platformama na kojima rekorde obaraju noviji izvođači poput Bad Bunnyja, Due Lipe, The Weeknda, Olivije Rodrigo i Eda Sheerana (njihovi albumi nisu u knjizi; osim slušanosti nisu dovoljno jaki ni u jednom drugom kriteriju). Sve nam je nadohvat ruke, samo još kada bi netko napravio neki vodič kroz popularnu glazbu koji će nam olakšati navigaciju kroz sve te albume, stilove i desetljeća. Da nam slučajno ne promakne nešto važno.

Na samom početku knjige nalazi se sadržaj s predgovorom i uputstvima za upotrebu kako čitati knjigu te "Mood Chart" – svojevrsni vodič za raspoloženje prilikom slušanja glazbe. Knjiga započinje glazbom koja je nastala tijekom 1950-ih i 1960-ih. Očekivano, tu nas čekaju autori poput Franka Sinatre, Milesa Davisa, James Browna, Bob Dylana, The Beatlesa i mnogi drugi., te poglavlja poput 20 najvažnijih Jazz i country albuma. Zatim slijede sedamdesete godine, 20 najvažnijih reggae i punk albuma, pa osamdesete i 20 najvažnijih metal albuma, devedesete i 20 najvažnijih hip-hop albuma. I već smo u dvijetisućitima i 20 najvažnijih albuma elektroničke glazbe. Slijede 2010. i 2020.

Moram priznati da sam se ugodno iznenadio jer i sam posjedujem puno albuma koji se nalaze na popisu u svojoj glazbenoj fonoteci i njih stvarno poznajem, ali me i zapanjila činjenica da neke albume navedene u knjizi nikad nisam preslušao. Možda i znam neku pjesmu, ali cijeli album ne. Pa mi je ova knjiga dodatni poticaj da se malo posvetim i tom (za mene) neotkrivenom dijelu glazbene povijesti. Zanimljiv koncept odabira iskristalizirao je činjenicu da je publika (ljudi koji kupuju nosače zvuka, dolaze na koncerte ili pak streamaju glazbu) jedini pravi kriterij kvalitete i test trajnosti nekog glazbenog djela. U vremenu u kojem se glazba niže kao na traci i recikliraju se i kloniraju razni glazbeni žanrovi i gdje prosječan hit traje mjesec-dva i onda pada u zaborav, zgodno se podsjetiti zbog čega neki autori nikad neće biti zaboravljeni. Svjedočimo raznim reizdanjima legendarnih albuma, pa će i knjiga "Album na dan"možda pomoći nekome da se lakše odluči na upotpunjavanje svoje glazbene kolekcije.

Da ne bi sve bilo "staromodno" autori knjige su u skladu s digitalizacijom priložili na koricama barkod putem kojeg možete pristupiti stranici superextrazona.eu pa ukoliko vas knjiga zanima na samom početku vam nude zgodan popust prilikom online kupnje. A na web stranici albumnadan.com možete pronaći proširene liste albuma koje se nalaze u ovoj knjizi, ali i filmova i knjiga i drugi dodatni sadržaj. Također se putem barkoda možete pridružiti facebook stranici"Najvažniji albumi koje moramo poslušati" s puno zanimljivog sadržaja. Ukoliko imate potrebu podijeliti svoje mišljenje o knjizi ili pronađete kakvu grešku u njoj slobodno se javite autoru putem linka priloženog na stražnjim unutrašnjim koricama. Na taj način čitanje knjige i preslušavanje albuma postaju interaktivni i privlačni današnjim generacijama.

Svaki album predstavljen u knjizi sadrži sve bitne informacije: naslov, izvođača, godinu i zemlju izdavanja, izdavača, žanr, preporučena (re)izdanja, već spomenuti "Mood Chart", te zanimljiv tekst o albumu. Već je to dovoljno da vas pripremi za interesanto glazbeno putovanje na koje ćete se otisnuti ukoliko se odlučite knjigu koristiti kao vodič za otkrivanje najvažnijih glazbenih albuma u povijesti.

Ako ste ikad imali u rukama kjige poput "500 greatest Albums of All Time" ili "1001 Albums You Must Hear Before You Die" – onda svakako dajte šansu i ovoj knjizi. Zanimljiva i drukčija od svih, svakako će naći svoje mjesto na policama brojnih zaljubljenika u glazbu.

Mario Kociper

Hits 205

Posljednje predstavljeni jazz albumi

Posljednja 102

Izvještaji



Zagreb Music Fest, 2. dan - kišni ured se ipak smilovao


Manifest crnila u Močvari: Stonebride/Luxus Lord/Prisonplanet


Zagreb Music Fest, 1. dan


Lord Of The Dance nastupili u Zagrebu


BadBadNotGood u Šibeniku


Galerija fotografija: Lord Of The Dance u Splitu


Diddle In The Middle i Bonaster


Stingove čarolije u intimnom ozračju Arene


Alex Sipiagin Quartet zaključio Rovinj Spring Jazz


Edo Maajka zatvorio ovogodišnji Beerfest


Drugi dan katarzičkog iskustva s Rammstein u Beogradu


Nastupom Baby Lasagne završen Sea Star Festival


Bill Frisell na 33. festivalu JazzTimeRijeka


Beerfest 2024. dan 3.


Nastavljen je 33. JazzTimeRijeka


Bizarnost u Tvornici kulture koju niste smjeli propustiti


Ni kiša nije ugasila Vatru na Šalati


Spektakularan Rammstein u Beogradu održao prvi koncert


Bosak & Second Hand Band odlični u klubu Boogaloo


Počeo 33. JazzTimeRijeka