Intervjui
×

Upozorenje

JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 852
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 


 
Malo etna, malo „ciganije“, malo drum n bassa, malo dub stepa i još nekolicine žanrova pomiješajte s puno ljubavi i dobiti ćete Kirila Džajkovskog. Nisam bila prva koja ga je pitala za recept; em za ovoliku maniju publike za njim, em za njegove pjesme koje ne poznaju godine, vjeru, rasu i spol. I ne, ovo nije klišej, nego izjava s pokrićem. Kunem se.
 
Nakon koncerta sam od izvjesnog člana Kirilovog benda doznala da gotovo nijedan medij u Makedoniji do njega ne može doći. Također, kada daje intervjue, je rijetko ovako pričljiv kao što je bio meni prije koncerta u zagrebačkom Aquariusu.
Uz Kirilovu skromnost i jednostavnost, koje su rijetkost kod glazbenika tog kalibra i nedosanjani san svakog novinara koji intervjuira iste; na SoundGuardian donosim čovjeka koji se skriva iza najmanje peteročlanog benda i dva Maca. Ipak, viši je od 1,80cm. Meni dovoljno. 
Kao turist u Makedoniji, mjestu Kirilovog podrijetla, sam se uvjerila u veličinu tog malog naroda kojeg, ako ćemo iskreno, nikada okolne zemlje nisu prestale maltretirati. Što nije uzrokovalo ogorčenjem, jalom i ljubomorom kao u Hrvatskoj, nego još većom ljubavi i želji prema razvitku, usprkos teškim uvjetima života. Takva je i Kirilova glazba. Nepredvidljiva, šašava, smiješna, zabavna, usporena i divljačka. Njegova je glazba što god ti je u tom trenutku u glavi. I to je ono što glazba treba biti.
 
Kako danas gledaš na odnose medu zemljama bivše Jugoslavije buduci da najčešće nastupaš upravo u njima (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Makedonija...). Što se promijenilo, a što nije nakon raspada bivše države?
Mislim da su i nakon raspada kulturne veze uvijek ostale jake. Zadnjih 15ak godina, znači od sredine 90ih do danas, ja nastupam na bivšem jugoslavenskom prostoru i moj je dojam da je uvijek bilo raspoloženje i interes publike za bilo koji oblik umjetnosti; bila to glazba, film, književnost, kazalište.
 Ja sam radio u svim većim kazalištima u bivšim jugoslavenskim republikama, tako da moram priznati da se na kulturnom planu nisu osjetile nikakve razlike ili otuđivanja.
 
Porijeklom si iz Makedonije, kakvi su danas odnosi između Makedonije i Grčke s obzirom na njihovu vrlo burnu povijest, i da li oni uopće postoje ili Grčka još uvijek ne priznaje Makedoniju?
Još uvijek ne priznaje, i još uvijek je problem ime i to je velika prepreka generalno u napretku odnosa između dvaju zemalja. I naravno to je problem za europsku integraciju Makedonije.
Kontakti, što se tiče ekonomske strane, su vrlo jaki sa Grčkom i to je ostalo i dalje; ima puno Grčkih investicija u Makedoniji, ali je problem na političkom planu. I svi se nadaju da će se to zaista uskoro riješiti.
 
Nastupate li uopće u Grčkoj?
Ne, nismo nastupali. Dosad, nisam dobio od nikoga poziv za nastup.
 
Iako si iz Makedonije, vidim po datumima tvojih posljednjih turneja da najmanje nastupaš tamo. Zašto je tome tako?
Nije iz nekog posebnog razloga. Mi kad radimo koncerte i turneje u Makedoniji nemamo neki konkretan plan, već zavisi iz sezone u sezonu, gdje i kako ima šanse da se održe koncerti. Tako da je nekad manje, nekad više, ali stvarno nema pravila tome, nema neki poseban razlog za to. Ja sam oduvijek imao ogromnu podršku publike u Makedoniji, toga mi nikad nije nedostajalo. I naravno, od kada nastupam kao solo umjetnik; ipak sam najviše nastupao vjerojatno u Makedoniji.
 
Otkuda inspiracija za nazive vaših pjesama? Vrlo su unikatni i ističu se u moru sličnih naslova pjesama općenito na glazbenoj sceni.
Kad razmišljam o naslovima, ako to nema veze sa tekstom u pjesmi, onda mora imati neke veze sa procesom stvaranja te pjesme. I opet, nema nekog pravila kako to bude, nego treba da ima neku jaku asocijaciju, nešto što je relevantno za taj proces kreiranja pjesme i od tamo to krene.
Mada, kod novog materijala je puno naslova povezanih za tekst gostiju koji pjevaju. Tako da se tu već vidi logika naslova.
 
 
Otkuda ime Religion&Sex za album, budući da su to dva termina koja su inače jako sukobljena u praksi?
Pa, to ima baš konkretno objašnjenje. Kad sam ja radio prvu ideju stvari, dakle prvi demo, koristio sam dva samplea. Jedan je od ženskog uzdaha, koji je asocirao, recimo, na seks, a drugi su par vokalnih religioznih tema. Logički je to onda bio radni naslov.
Mislio sam da je to previše direktno i previše očigledno, ali se svima svidio taj naslov pa je to tako ostalo.
 
Svake si godine unazad nekoliko godina najmanje 2 puta u Hrvatskoj. Svi koji te slušaju obožavaju tvoje nastupe i imaš veliki ugled među publikom ovdje. Postoji li nešto posebno zbog čega se tako često vraćate u Hrvatsku?
Meni je samo drago ustanoviti da zaista ljudi vole to što radim i kada vidim da imaju interesa. Moram priznati da mi čak i nije potrebno previše analizirati to sad u nekim detaljima „zašto ovdje publika ovako reagira“ „da li ondje onako reagira“... ipak sam nastupao u raznim zemljama i u raznim prostorima; raznim klubovima, raznim sredinama... tako da ipak na publiku gledam kao na ljude koji doživljavaju moju glazbu, koji osjete glazbu ili ne. Da sad radim gradaciju ili analizu prema regijama - nema potrebe.
Ali jedino i zaista mogu konstatirati da ima puno interesa u Hrvatskoj, imate puno glazbenih festivala, i tu ima i mjesta i šanse za nastupe, tako da je tu bila neka logička povezanost.
 
Od početaka kombiniraš elektroniku sa etno motivima. Jesi li razmišljao da umjesto etna ukomponiraš neki drugi žanr, primjerice klasičnu glazbu ili rock?
I da i ne. Uvijek pazim da sve to i ne bude previše eklektično, znači da ipak u ovom konceptu koji radim ima neka zaokružena priča.
Naravno da se može eksperimentirati na ovaj i na onaj način, ali ja to radim drugim kanalima. Ne radim u ovom solo projektu, već radim to preko filmova i preko kazališta. To je moj način da eksperimentiram ili radim u totalno drugačijem i žanru i stilu.
 
Ovo se nadovezuje na moje iduće pitanje; za koji žanr filmova ili kazališta najviše voliš raditi glazbu? Odnosno, u koji se žanr tvoja glazba najviše uklapa?
Ipak nemam toliko puno filmova iza sebe da mogu točno odrediti. Gotovo svi filmovi koje sam radio su bili u dramskom žanru, možda u jednom filmu malo iskorak u komediju. Moj pristup dok sam radio glazbu je bio više u tom dramskom žanru.
Međutim, za svakog filmskog skladatelja ili skladatelja primjenjene glazbe jedan od najvećih motiva i najvećih izazova u tom radu je okušati se u različitim stilovima. Naravno, ako bi bilo prilike, ja se ne bi bojao ući u akcijski film recimo, ili komediju, pa čak i horor. Ima šanse da radim jedan horor.
 
Je li ovo onda ekskluziva?
Da, može se reći. Jedan horor u Italiji koji se dugo vremena sprema. Vrlo zanimljiv, iako niskobudžetni projekt, ali je vrlo dobra priča, to je baš triler-horor kombinacija, i to bi već bio drugačiji iskorak u mojem filmskom radu.
Tako da to više zavisi od projekta, odnosno od filma kojeg radim nego od mojih želja da sad idem raditi u omiljenom žanru.
 
Kako se pristup glazbenika prema glazbi promijenio pojavom novih medija odnosno interneta? Glazba se više ne kupuje nego se skida. Jesu li time glazbenici postali nemarni prema onome što rade?
Da, to je sad rezultat novih medija. Način konzumiranja glazbe se jako promijenio. To ima i pozitivne i negativne strane. Negativne su da je izgubljena ona čar, ona magija, onaj fokus na određeni stil, određene grupe. Međutim, pozitivna strana je što se svijet otvorio za glazbu, to ne smijemo zaboraviti. Danas svatko ima pristup svjetskoj muzici.
Naravno, ljudi su postali i malo razmaženi pošto je sve dostupno i nemaju možda taj veliki drive za istraživanje i iščekivanje glazbe. Ali je opet pozitivna strana što novi mediji pružaju da otkriješ, uživaš, saznaš o glazbi koja se radi ne samo na određenom tržištu, ne samo u određenom centru, ne samo na određenom TV kanalu, nego u globalnom svijetu. To je strašna prednost novih medija.


Izvještaji



freekind. nastupile u Vintage Industrial Baru


Depeche Mode emotivno i snažno u Budimpešti


Galerija fotografija: Billie Joan, Boebeck i I Love You Honey Bunny


Đubrivo + Iron Kingdom


KODO bubnjari protutnjali Lisinskim


Održano treće izdanje "Vintage Rock Sessionsa"


Rijeke pravde: Jura & Film u Tvornici


Večer u Tvornici kulture uz “The Quarantinos”


Riblja čorba u sportskoj dvorani Brežice


Ida Prester u Tvornici


CHUI u Vintage Industrialu


Dvostruko glazbeno slavlje


Taake supp. Nordjevel i Theotoxin - Crnometalni Dan očeva


Peperton Fest u Močvari najavio neke nove početke


Psytrance spektakl u Željezničaru


Ante Jeličić Quintet nastupio u Providurovoj Palači u Zadru


Večer fada u Hrvatskom domu u Splitu


Mašinko + nabod! i IDEM u Tvornici Kulture - trijumf punka


Pocket Palma i Jymenik nastupili u Tvornici Kulture


Galerija fotografija: Sjena & Zerc u Križevcima