Intervjui
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

GLAVNA Boogaloo FB event cover 1536x864

Ekskluzivni intervju s Markom Bosakom, liderom Bosak & Second Hand Banda uoči njihovog koncerta u zagrebačkom Klubu Boogaloo večeras, 25. svibnja! Pažljivo pročitajte ovaj intervju jer tako su počinjali mnogi, a isto tako smo se kalili i mi s druge strane, jer bez nas od svega toga ne bi bilo NIŠTA!

Svi vi koji stalno pratite što radim jednostavno ste me namolili da napravim intervju s Markom Bosakom, idejnim vođom benda koji se zove Bosak & Second Hand Band. I da, mene nije sram priznati da sam sasvim slučajno otkrio ovaj bend i od tada oni su dio mojih glazbenih želja, refleksija i spoznaja da imamo još nešto i još nekoga tko i što se bez ikakvih problema može plasirati bilo gdje. Marko, odmah na početku molim tvoj komentar.
Dragi Mike prije svega hvala ti sto si me „pozvao“ u ovaj intervju, što nam daješ veliku podršku i prostor i priliku u svom radijskom i medijskom prostoru i što te iskreno zanimaju odgovori na pitanja koja mi postavljaš. To je danas jako rijetko.

Ali da se vratim na tvoje pitanje. BSHB je jedna priča koja je nastala iz jedne ogromne ljubavi prema toj specifičnoj, danas sve rjeđoj vrsti glazbe.
U jednoj maloj ulici Zagrebu, u kvartu gdje su se prije cca 25 godina 4 klinca iz zgrade iz nekog razloga zaljubili u tu vrstu glazbe i u sve što ide uz nju, od gitara do odijevanja pa do življenja i furanja te priče i onda, naravno, najviše od svega željeli smo imati takav bend i biti poput svojih uzora.
Ta želja i ljubav prema tome je i danas jednako velika i glavni je razlog da taj bend i danas postoji i uvijek nađe način da preživi padove i ide dalje. Svi u tom bendu uživaju u tom „putovanju“, i to je prvi uvjet da se uopće postane dio BSHB obitelji.
Stava sam i mišljenja da sve što radimo i što dajemo publici mora biti ili najbolje i najiskrenije od nas ili neće biti. Bila to svirka, produkcija, pjesme, video materijali, sound gitara i ostalih instrumenata itd., najbolje što možemo u tom trenutku i to nas je dovelo do toga da bend stalno raste i ide naprijed.
Iskreno, jako me veseli i sretan sam kada ovako pročitam ili čujem komentar i mišljenje glazbenika, i zaljubljenika u glazbu poput tebe, koji to žive već jako puno godina i prije svega slušaju i osjećaju glazbu, da BSHB može i treba plasirati bilo gdje i da zaslužuje svoje mjesto na nekoj europskoj RNR sceni itd. Ja jednako tako mislim, ali realnost je malo drugačija.
Živimo u vremenu gdje su sve vrijednosti poremećene, a u glazbi pogotovo i pravila unutar glazbene industrije su danas drugačija nego prije.
Boriti se protiv toga nema nikakvog smisla i zato mi ne igramo uopće tu igru već samo radimo što najviše volimo, kako najviše volimo, uživamo u svakom trenutku, u svakom tonu, u svakom pljesku ljudi koji nas čuju i osjete i kojih je sve više i vidjeti ćemo gdje će nas to putovanje odvesti.

Kao prvo, drago mi je da si se odazvao na ovaj intervju i da si ulovio malo vremena za glazbeni portal SoundGuardian.com. Posla je puno u posljednje vrijeme, BSHB rade u petoj brzini. Izdržavate li sve to skupa?
Pa da, malo je stresno sve skupa, nije nas bilo u eteru i na mrežama par mjeseci jer smo radili i završavali par projekata odjednom koji su se igrom slučaja izrealizirali u isto vrijeme, ali na kraju je sve ispalo jako dobro i sve to skupa je privuklo dosta pažnje, a poruke koje smo publici željeli poslati su uspješno poslane i prihvaćene.
Da, radite na novom studijskom albumu, radiš svoje autorske pjesme i uz sve to tu su i pripreme za ponovo veliko okupljanje fanova BSHB na vašem skorašnjem koncertu. Reci nam malo više o svemu.
Unazad dvije godine radili smo na live albumu iz Tvornice. Prvo je to trebao biti samo video materijal za marketinške svrhe, ali kada sam dobio audio materijal na slušanje prvo sam pomislio da je šteta da ovo ljudi ne mogu slušati kad požele ne vezano za video, i tako je došla ideja da se to izda kao live album.
Proces pisanja novih pjesama u principu nikada ne staje. Nova pjesma nastane svako malo, nekada cijela pjesma odjednom u par sati, što je rjeđe, ili jedan dio iz kojeg onda kroz mjesec, dva, tri nastane polako cijela pjesma. Tako da su nove pjesme nastajale cijelo vrijeme i kada sam ih skupio dovoljno, za koje mislim da su dovoljno dobre da ih bend krene raditi i pretvarati u njihovu finalnu verziju, počeli smo ih raditi na probama i tako evo zadnjih par mjeseci smo skroz u tome.
A singl koji ste imali prilike čuti i cijela ideja da se „Run Walk Yell Talk“ izda kao singl je nastala sasvim slučajno. Pale mi je jedan dan poslao tekst „Run Walk Yell Talk“ na whats up i sljedeća poruka je bila:"napisao sam tekst pa vidi što možeš s njim"! Imao sam melodiju u glavi odmah i za par dana na probi imali smo pjesmu. Svima nam je odmah sjela i odlučili smo je snimiti i izdati kao singl koji će najaviti novi album i svirke koje su ispred nas ovo ljeto.

Uz to smo nakon dvadeset godina iz svoje prostorije u kojoj smo imali probe prešli u Glazbenu kuću i tamo se rodila ideja pa i suradnja i odlučili smo svirati Boogaloo i organizirati taj koncert zajedno sa Glazbenom kućom i stati na jednu od rijetkih bina u svom gradu na kojoj još nikad nismo bili!
Bilo je i personalnih promjena pa evo koga ćemo gledati i slušati na stageu u Klubu Boogaloo? Ajde molim te predstavi kompletnu ekipu.
U ove 23 godine koliko ova SHB, a danas BSHB, priča postoji, kroz bend je prošlo jako puno, prije svega, predivnih ljudi i glazbenika. Bend je krenuo od samog početka. Četiri klinca iz ulice, s velikim snovima i par osnovnih akorda u ruci pogurali su taj vlak na putovanje sa željom da ostvare dječački san.
I bend je prolazio kroz razne faze sve ove godine, razvijao se, gradio svoj put, penjao se pa padao pa se ponovo penjao i tako opstao i postao to što je danas.
U svim tim fazama bili su razni glazbenici koji su ostavili svoje note, svoje vrijeme, svoje emocije i istinski živjeli i gurali tu SHB priču svatko na svoj način i svom trenutku i svi su oni zaslužni da je bend prije svega živ i postoji i da je tu di je danas. Meni je to nekako postalo i sastavni dio ove SHB priče. Ono na što sam ponosan u svemu tome je da su svi ti ljudi dolazili, ali nikada nitko od njih nije zapravo otišao i svi su ostali dio SHB obitelji… jer jednom SHB zauvijek SHB!
Svaka postava benda imala je nešto svoje i bila posebna po nečemu pa tako je sad i ova aktualna postava jedinstvena po mnogo čemu. Bubanj svira, sad već ne više tako novi, Martin Kozina, a na bas je došao Nikola Jerković. Novo lice na gitari je 19 godina mladi Matej Mavrek, na vokalima uz naše Petru Batelju Majić i Moniku Jakus Jeršek unazad dvije godine se pridružila Tajana Belina, a zadnja nam je došla i ostala i postala BSHB član Ana Lovrenčić i tako BSHB prvi puta u povijesti ima četiri ženska back vokala u standardnoj postavi. O tome zašto je to tako možemo pričati neki drugi put. Nadalje, gitare svira Saša Matej Munjas-Sale, a crno bijele tipke jedan i jedini bez kojeg ovaj bend više ne bi bio to što je, Ivan Pasković Pale.
I na kraju, vokal i gitare moja malenkost Marko Bosak.

Vjerujem, poznavajući tebe, da će publika ponovo dobiti vrhunsku southern rock n' blues veselicu, da će se ta furka po tko zna koji puta doslovno pretočiti s bine na publiku i obrnuto. Btw., kako ti gledaš na taj fluid, sinergiju sve te pozitivne vibre
Pa sve oko ovog benda se događa zbog pozitivne vibre. Prošli smo razne faze kroz godine i nismo oduvijek svirali kao danas i bilo je, i biti će, siguran sam, još mnogo nesavršenih trenutaka, ali ono što je održalo ovaj bend sve ove godine je ta energija koja se stvori na bini čim krene prva nota.
Tu energiju stvara bend zajedno s publikom ispred i oko sebe. Sretan sam što smo se s vremenom uspjeli predstaviti danas rijetkim ljudima, koji iskreno slušaju, čuju, i osjećaju glazbu, što je danas vrlo rijetka ljudska osobina, a mi ih svako malo uspijemo naći i dajemo sve od sebe da ih osvojimo jer naša glazba je namijenjena tim ljudima i ti ljudi uglavnom nastave slušati i podržavati našu glazbu, projekte, koncerte i postanu dio te naše priče. I onda kada te ljude imaš ispred sebe, pozitivna energija je neizbježna.
A sada odmah otkrij posjetiteljima portala svoj glazbeni put i kako je došlo do ideje da se posloži bend baš ovakvog kalibra i sastava. Nije ni lako ni jednostavno održavati tako veliki pogon.
Uh... za to bi nam trebalo mnogo stranica i razgovora jer put do toga da je bend tu gdje je danas i da je takav kakav je i da sam ja u njemu od prvog dana i da imam privilegiju voditi tu priču i imati povjerenje i podršku svih tih predivnih ljudi i glazbenika, koji sa mnom sviraju i dijele uspone i padove, je jako dug i ta priča zaslužuje svoj intervju..
Ali evo ukratko. Od samog rođenja okružen sam bio Rock n Roll glazbom. U našoj kući i obitelji hippy pokret je bio dosta prisutan u to doba. Moj stari je slušao većinu mojih današnjih glazbenih uzora i bio tada, a i danas je jedan od najvećih ljubitelja country glazbe, southern rock i classic rock glazbe i u njegovoj sobi i njegovom autu uvijek sam slušao tu glazbu.

TV14

Bio je oduvijek moj idol a pogotovo tada tako da je jedan od glavnih „ krivaca“ da ja danas slušam, sviram i pišem samo i isključivo takvu glazbu.
Uostalom, znaš i sam, prvo slušaš te bendove onda poželiš svirati kao oni. Prvu gitaru sam dobio na poklon sa sedam godina i od onda je svakodnevni dio mog života, a sa cca 13-14 godina sam se zaljubio u bubanj Johna Bonhama i Iana Paicea i od tada bubanj postaje moj prvi instrument. U SHB-u u prvoj postavi i još par godina sviram bubanj i mogu sada i sebi i svima priznati izforsiram svoju želju i viziju da bend ima back vokale, klavir, Hammond kao svi moji najdraži bendovi i uzori.
Nakon odlaska tadašnjeg frontmena Tomislava Cavora, na nagovor Frenkija preuzimam mjesto pjevača i frontmena benda i potpuno se zaljubim u tu ulogu.
To je bila jedna teža faza benda jer zamijeniti Cavora je bilo nemoguće! Pogotovo jer sam potpuno drugačiji tip vokala od njega i kao vokal na totalnom početku bez imalo pojma o pjevanju, pjevati, osvojiti i naviknuti „Cavorovu“ publiku da slušaju i vole odjednom mene umjesto njega bilo je suludo pokušavati uopće. To je bio idealan argument da ja povedem bend u smjeru u koji ja želim, u smjeru Lynyrd Skynyrda, Allman Brothers Banda itd. I tako je to krenulo, održati tu priču i bend od 9 ljudi, koje pokreće isključivo entuzijazam i ljubav prema glazbi, bilo je jako teško, ali uvijek se nekako pojavilo rješenje da priča ide dalje.
S vremenom smo poželjeli ispričati svoje priče, raditi svoju glazbu, postali autorski bend i danas smo tu di jesmo i imamo čast biti tema razgovora u ovom našem razgovoru.

Meni BSHB znači utočište u kojem se mogu relaksirati i napuniti baterije pozitivnom vibrom i da onaj moj pozitivan titar odlične mjuze u mom tijelu bude takav da mogu dalje normalno funkcionirati. Što tebi znači bend?!
BSHB je ogroman dio mog zivota, moja sreća, tuga, sve što si ti napisao da osjećaš kad ga slušaš osjećam i ja kad stojim na bini i sviram. To je moj svijet gdje uživam u svakom trenutku. Ja se s njim probudim i s njim tonem u san i veselim se svemu što sutra za bend moram napraviti i jedva čekam probu, putovanje, koncert kada ću svirati s mojom BSHB obitelji! I tako se već 23 godine svaki dan osjećam.
Pazi sad. Bio sam na koncertu u Boogaloo, mislim da si tada svirao bubnjeve u bendu Small House Brown, bio je tu i Doc Johnson, bilo je to doista davno, jel' to bilo prije Amerike ili kasnije, mislim da je to bilo poslije Amerike. Što se dalje događalo? Stipe i bend svojim putem, ti svojim nadam se da ti nije bed pričati o tome?
Da, to je bilo poslije Amerike. Jako mi je drago da me pitaš za Small House Brown. Taj bend zaslužuje puno veću pažnju i podršku i priliku da svira i da ga što više ljudi čuje, pogotovo mladih ljudi danas, jer toga više gotovo nigdje nema i ti mladi ljudi vrlo uskoro više neće imati prilike čuti kako zvuči i izgleda sirovi pravi blues i Rock n Roll. To je moj drugi bend i ja sam ponosni bubnjar tog benda već 19 godina. Taj bend je nešto posebno i ja obožavam te ljude i sve što sam sa njima prošao, doživio i proživio. Stipe Brown, vođa i srce tog benda, je moj veliki, veliki prijatelj kao i Krešo Oremuš, Mario Žuvela i Berislav Vrabec Bero, koji danas svira bas. Ti su ljudi i taj bend doslovno obitelj. Reći ću vam samo da sam ja najmlađi i najmirniji u tom bendu!!! Sve je jasno! A kad već spominjemo Krešu Oremuša, jako sam sretan da vam mogu reći da će nam se pridružiti na bini u Boogaloo-u i učiniti taj koncert posebnim jer je jedan od najvećih i najboljih glazbenika s kojima sam imao i imam čast svirati i veliki je moj prijatelj, a i prijatelj BSHB-a i dugo čekam ovaj trenutak da zasviramo zajedno u ovoj BSHB priči.

M10 MM

Kako se našla ekipa, nukleus BSHB-a? Nije to bila laka borba niti laki put, zar ne?

Nukleus SHB-a je nastao u Potočnjakovoj ulici u Sopotu u Novom Zagrebu kad su se prije cca 33 godine 4 klinca, ja sam bio najmlađi, odlučili imati bend i svirati Rock n Roll glazbu ,odnosno od Stonesa do Southern rocka i Countryja do Country rocka. Sve to je tada pokrenuo i vodio i mene najviše inspirirao Andrej God, gitarista koji je postavio temelje nečega što je kasnije postalo SHB. U toj prvoj, postavi SHB-a od koje je sve počelo svirali su Andrej God (gitara), Željko Batinić (gitara), Frenki, tad je svirao bas, a kasnije dugo dugo gitaru i ja sam svirao bubanj. Par mjeseci kasnije na vokalu nam se pridružio Tomislav Cavor iz susjedne ulice i SHB je nastao.
Nije lako pronaći ljude iste ideje ne glazbenog ukusa, već ideje i entuzijazma i treba sve to ipak održati na nekoj zavidnoj razini i u svemu naći pravi i ispravi smjer.
Da, mislim da si sve rekao već u samom pitanju. Često me ljudi to pitaju, gdje i kako uvijek nađem ljude koji slušaju tu glazbu, sviraju na toj razini, imaju tu opremu i instrumente, nisu u bendu zbog novaca, dolaze na probe svaki utorak, imaju potpuno profesionalni pristup kao da zarađuju ogromne novce, a sviraju samo isključivo iz ljubavi prema toj vrsti glazbe i gura ih samo entuzijazam?
Iskreno nemam pojma kako se to dogodi, ali svaki put kad netko iz benda ode i ja nemam rješenje, nekako se pojavi taj netko tko ima sve što treba i priča ide dalje.

TV14

Vaš novi studijski album se sprema, radi se na njemu, kako tu stoje stvari? Već po ovom prvom singlu se vidi da je južnjačka furka itekako prisutna i da svi guraju pravu stvar. Jeste li si zadali neke rokove ili ih imate? Kada se može očekivati finalizacija istog i njegov izlazak?
Iskreno, nemamo rokove. Radimo na novim pjesmama intenzivno i ovaj put bi volio da pjesme baš sjednu prije nego ih snimimo pa smo odlučili da ćemo ih svirati na koncertima i predstaviti publici prije nego ih snimimo jer većinu pjesama s prvog albuma danas pjevam, npr. puno drugačije nego na albumu, jer su mi s vremenom neke stvari legle i zvuče bolje kako ih danas pjevam.
Mi smo uvijek vjerni svom stilu i zvuku jer to smo mi. Kako neki glazbenici odu iz benda tako novi koji dolaze donose svoju osobnost sa sobom i to već u startu čini stvari drugačijom i donosi nešto novo u pjesme. Tako sam siguran da će ovaj album potpisati ritam sekcija i groove će biti u prvom planu jer Nikola i Martin odlično groovaju i s njima je bend dobio jednu potpuno drugu dimenziju u tom segmentu. Svi su uključeni u proces stvaranja pjesama što
opet samo po sebi daje raznolikost u aranžmanu. Tako da biti će to jedan album kojem se jako veselim.
Od 3. svibnja vani je vaš live album "True Stories Live" iz Tvornice od prije dvije godine i da, osjeća se itekako snažna glazbena furka, paklena svirka odlična atmosfera, impresivan sound tako da oko tehnikalija ne treba trošiti vrijeme, bolje je više pričati o tom trenutku, o toj večeri. Bilo je to neko ostvarenje težnji i snova, sve pršti od emocija pa evo reci ti svoje viđenje albuma, a može i neka refleksija na sam taj koncert.
To je bio jako bitan i „veliki“ koncert za BSHB jer tim koncertom BSHB iz cover banda postao autorski bend. To je prvi koncert za koji su ljudi kupili karte da bi došli slušati naše pjesme!
Također poseban je jer sam ja 5 tjedana prije operirao glasnice i tu večer prvi put pjevao nakon tog oporavka i kada sam osjetio da mogu otpjevati tonove koje godinama nisam mogao, tu sreću je teško riječima opisati.
Tu noć nam je Tina Kresnik bila gost i učinila sve skupa posebnim.
Dva dana prije koncerta imali smo generalnu probu i slijedeće jutro zvala me Monika i u suzama mi rekla da ima koronu a svi smo noć prije bili zajedno tako da je pola benda u backstageu u Tvornici prije izlaska na binu dobilo temperaturu i odradilo taj koncert sa koronom. Točno se sjećam da je Sale imao 39 temperaturu kad je sišao sa bine.
Ana Banović Bucka nam je uletila na bekove umjesto Monike i pjevala taj koncert na prvu.
I na kraju svima nam je taj koncert toliko značio da su svi bili van sebe i to se čuje. Realno taj koncert je presviravan u svim solima i svirali smo možda i puno boljih koncerata od ovog, ali tu energiju ne uspiješ snimiti i zabilježiti baš često i zato sam sretan da je snimljen i izdan da se kad god poželim mogu vratiti u tu večer.

marko mike

Upravo zato ništa manje niti ne očekujem 25. svibnja u Klubu Boogaloo Što će nam dofurati BSHB?
BSHB će biti svoj kao što je i uvijek do sada bio. Svaka nota biti će svirana iz srca, ispričati ćemo vam neke nove priče i podsjetiti vas na neke koje ste već čuli, a i one na kojima smo svi zajedno odrasli.
Zajedno s našom publikom slaviti ćemo Rock n Roll kako jedino znamo, glasno i ponosno!
Doista se veselim našem ponovnom susretu i nadam se jednako dobroj vibri kao i zadnji puta u Saxu.
I ja se veselim i jedva čekam da krenu ti prvi taktovi a za vibru sam siguran da će biti dobra kao i uvijek.
Na kraju, što još treba reći a da nismo?
Vidimo se u Boogaloo 25.5, 20 h vrata, 21.00 početak koncerta, cijena ulaznica u pretprodaji 9 eura, a na dan koncerta na blagajni Boogalooa 11 eura!
Puno ti hvala na ovom iskrenom razgovoru i tvom vremenu. Drž' te se i vidimo se na koncertu!
Hvala tebi dragi prijatelju na vječnoj podršci i prilici koju nam daješ da nas tvoji slušatelji i čitatelji mogu upoznati.

Yours
Mladen Lončar-Mike



Izvještaji



Zagreb Music Fest, 2. dan - kišni ured se ipak smilovao


Manifest crnila u Močvari: Stonebride/Luxus Lord/Prisonplanet


Zagreb Music Fest, 1. dan


Lord Of The Dance nastupili u Zagrebu


BadBadNotGood u Šibeniku


Galerija fotografija: Lord Of The Dance u Splitu


Diddle In The Middle i Bonaster


Stingove čarolije u intimnom ozračju Arene


Alex Sipiagin Quartet zaključio Rovinj Spring Jazz


Edo Maajka zatvorio ovogodišnji Beerfest


Drugi dan katarzičkog iskustva s Rammstein u Beogradu


Nastupom Baby Lasagne završen Sea Star Festival


Bill Frisell na 33. festivalu JazzTimeRijeka


Beerfest 2024. dan 3.


Nastavljen je 33. JazzTimeRijeka


Bizarnost u Tvornici kulture koju niste smjeli propustiti


Ni kiša nije ugasila Vatru na Šalati


Spektakularan Rammstein u Beogradu održao prvi koncert


Bosak & Second Hand Band odlični u klubu Boogaloo


Počeo 33. JazzTimeRijeka