Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ero foto mara bratos1

Jedna od najatraktivnijih hrvatskih opera, „Ero s onoga svijeta“, proslavit će 700. izvedbu u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu, u srijedu, 10. Siječnja, s početkom u 19.30 h.

Jakov Gotovac ovu je operu počeo skladati prema libretu Milana Begovića 1932., a dovršio ju je 1935. godine. Iste je godine djelo doživjelo praizvedbu (2. studenoga) i otad je gotovo konstatno sastavni dio zagrebačkoga opernog repertoara i repertoara svih hrvatskih nacionalnih kuća.

„Ero s onoga svijeta“ ubrojen je među najuspjelije slavenske komične opere, a izveden je u više od stotinu inozemnih kazališnih kuća, dok je libreto opere preveden na bugarski, češki, engleski, njemački, talijanski, finski, mađarski, slovački i slovenski jezik. Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju „Eru“ zaštitnim znakom hrvatske opere, koji prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojene. Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića prepunim duhovitih i domišljatih stihova.

Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan.

Posljednja inscenacija „Ere s onoga svijeta“, u režiji Krešimira Dolenčića, premijerno je izvednena 9. svibnja 1992. godine pod ravnanjem Lorisa Voltolinija, u scenografiji Dalibora Laginje, kostimima Inge Kostinčer koje je obnovila Dženisa Pecotić, oblikovanju svjetla Vladimira Kazde, koreografiji Margarete Froman koju je prenio Zvonimir Reljić i scenskome pokretu Ioana Barbua te je od tada dio repertoara Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Svečanom, 700. izvedbom dirigirat će Zoran Juranić, a nastupit će Stjepan Franetović, Valentina Fijačko, Dubravka Šeparović, Siniša Štork, Ljubomir Puškarić, Neven Mrzlečki i Ana Zebić Kostel, uz članove Zbora, Baleta i Orkestra HNK u Zagrebu.